ZEKAT (OBAVEZNO DAVANJE BOGATIH)

Pošto se uz ramazan uvećavaju dobročinstva onda bi bilo logično da svaki pojedinac odredi i svoja lična godišnja davanja zekata i drugih stalnih materijalnih obaveza u svom džematu baš u tom posebno vrijednom mjesecu, kako bi ne samo izvršio obavezu nego i umnogostručio svoja dobra djela.
Zekat je materijalno davanje u korist osam potrebnih kategorija spomenutih u kur’anskoj normi ajeta u kojem se govori o podjeli zekata.

Filološki, zekat znači čistoća, povećanje i rast. Terminološki, hanefijski pravnici definiraju zekat kao „posjedovanje posebne osobe (siromašni musliman koji nije hašimitskog porijekla niti njihov štićenik), bez pribavljanja bilo kakve druge koristi ili cilja (osim zekata) posebnog dijela (postotka) od posebnog (materijalnog) imetka koji je odredio Zakonodavac kao davanje u ime Allaha, dž.š.”

Tumačenjem definicije mogu se izvesti slijedeći elementi:

  1. Nahraniti siromaha, siroče i slično, makar i sa nijjetom podjele zekata, ne tretira se zekatom, jer to nije posjedovanje koje je terminološki određeno defincijom. Zekat je pravovaljan samo ako se određena količina hrane ili određenih namirnica preda u posjed onoga kome se može podijeliti zekat. Isto je i sa opraštanjem duga, koji se ne računa zekatom, jer se opraštanje duga pravno ne tretira posjedovanjem.
  2. Smjestiti siromaha u svoju kuću sa nijjetom zekata ne tretira se zekatom, jer korist stanovanja vid je usluge, a ne vid posjedovanja imetka materijalnog karaktera.
  3. Zekat se ne daje svojoj bližoj, uzlaznoj i silaznoj rodbini, niti ženi, jer su to kategorije za druge materijalne obaveze koje imaju drugi nijjet (cilj). Dozvoljeno je dati zekat bratu, sestri, tetkama itd.
  4. Zekat je obavezno davanje određenog iznosa, tj. postotka koji je odredio Zakonodavac. Skala tog postotka se razlikuje i penje od 2,5 do 20%, u zavisnosti od imetka na koji se daje zekat, u što ne spada obična sadaka (milostinja) ili sadekatul-fitr (davanje koje se daje uz ramazan kao sredstvo čišćenja posta od određenih nedostataka).
  5. Zekat kao obavezno davanje daje se samo na određenu količinu imetka, tj. nisab, eksplicitno preciziran i fiksiran tekstualnim normama za određene kategorije imetka.
  6. Zekat se daje samo u korist osam potrebnih kategorija ljudi fiksiranih poznatom kur’anskom normom.
  7. Zekat se daje ciljano sa nijjetom (cilj) zadovoljavanja Allaha, dž.š.
    Zekat je propisan na početku islama, prije hidžre, kao neodređeno, općenito davanje bez određenog fiksnog postotka ili imetka iz kojeg se mora podijeliti ostavljanjem prava svakom pojedincu da to sam sebi odredi. Tek druge godine po hidžri zekat je propisan sa svim pojedinačnim praktičnim propisima kao jedan od pet ruknova islama, nakon što je propisan post i zekatul-fitr. Propisan je kur’ansko-hadiskim normama i konsenzusom. U Kur’anu se kaže: „Namaz klanjajte i zekat dijelite.”
    Propis zekata se ne odnosi, po konsenzusu, na poslanike, jer je zekat vid čišćenja, a poslanici su bili neporočni, bez imetka i mogućnosti da budu nasljeđivani (kada umru) od strane svoje porodice. ,,Njihov imetak” bio je ustvari Allahov polog kojim su samo raspolagali, dijelili ga i pomagali druge

Ajeti i hadisi o zekatu

Zekat je spomenut u osamdeset i dva ajeta zajedno sa namazom, što govori o njegovoj izuzetnoj važnosti.
Mnogobrojne kur’ansko-hadiske norme potiču na davanje zekata: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš.” 
„A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati.” 
„Oni koji će, ako im damo vlast na zemlji, namaz obavljati i zekat davati i koji će tražiti da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćati.” 
Tirmizija bilježi od Ebu Kebše el-Enmarija da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: „Na tri stvari se zaklinjem. Pripovijedam vam, pa poslušajte: Sadaka (milostinja, zekat) ne krnji imetak, niti se desi da kada se nekome čini nasilje pa se on strpi a da mu Allah zbog toga ne poveća ugled, niti neko otvori vrata prošnje a da mu Allah ne otvori vrata siromaštva.”
Drugi su kur’ansko-hadiski tekstovi došli u vidu zastrašujuće prijetnje onima koji ne dijele imetak, zanemarujući tu obavezu: „Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovu putu – navijesti bolnu patnju na dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. ‘Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!’” 

„Neka oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vratu obješeno ono čime su škrtarili.”

Bilježe Buharija i Muslim od Ebu Hurejre da je Poslanik, s.a.v.s, rekao citirajući ovaj ajet: „Kome Allah podari imetak pa ne podijeli zekat pretvorit će mu se na Sudnjem danu u jednu ćelavu zmijurinu sa dvije tačkice iznad očiju koja će ga obaviti na Sudnjem danu, zgrabiti za vilice i reći: ‘Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje bogatstvo!’”
– Imetak, po islamskoj ekonomskoj doktrini, u krajnjoj konsekvenci, pripada Allahu, dž.š. On je taj koji ga je stvorio, podario ga ljudima i odredio kao rizk (opskrba). Ljudi ga mogu uslovno posjedovati i koristiti se njime ili njegovim prihodima nakon što ga zarade na halal način, tj. dozvoljenim sredstvima, ili na način koji je Zakonodavac odredio pravovaljanim kao što je: rad, trgovina, ugovor, nasljedstvo i sl. Da bi čovjek iskazao svoju zahvalnost na tom daru i opskrbi, očistio svoj imetak i sačuvao ga od propasti a time i povećao, mora obavezno dijeliti zekat u skladu kur’anske norme: „I kad je Gospodar vaš objavio: ,Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.’”
– Zbog ovakvog pogleda na imetak u Šerijatu, bogati musliman mora da razumije stanje siromaha i solidariše se sa njim, znajući i prihvatajući kao strogu obavezu pravo siromašnog u imetku bogatog, a ne kao dobrovoljno davanje koje može kada hoće uskratiti i zabraniti.

IZ-Zekat-1

Koristi zekata
Zekat iskupljuje svoga vlasnika i čuva od raznih nesreća i iskušenja kao što se prenosi u vjerodostojnom predanju Buharije i Muslima koje bilježe od Poslanika, s.a.v.s: „Iskušenje čovjeka u porodici, imetku, životu, djeci i komšiluku iskupljuje: post, namaz, sadaka (milostinja, zekat), naređivanje dobrih, a zabranjivanje loših djela.”
– Zekat ima i moralno-odgojni efekat. Onaj ko se navikne da od svog imetka dijeli koristeći drugima i ne pomišlja da bespravno uzme tuđe vlasništvo.
– Zekat, kao što odgaja svoga vlasnika i čisti ga moralno, isto tako čisti i čuva njegov imetak od raznih nesreća. U šerijatskim izvorima na arapskom jeziku zekat se naziva „zekatul-mal” što u prevodu znači povećavanje, rast imetka. Poslanik, s.a.v.s, rekao je: „Zaštitite vaš imetak zekatom, liječite vaše bolesne sadakom (milostinjom) i pripremite se dovom protiv nesreće.”
– Davanjem zekata postižu se razni socijalni, ekonomski, misionarski i drugi efekti u društvu zbrinjavanjem siromašnih i potrebnih, osnivanjem fondova pomoći čak i za nemuslimane (Omer, r.a, odredio je iznos iz državne blagajne za izdržavanje židova koji je prosio ) upošljavanjem nezaposlenih, pomaganjem boraca na Allahovom putu, dijelenjem u svrhu misionarstva, itd.
– Zekat je zaštita i lijek, uzrok za bereket (blagoslov) u: životu, porodu, dugovječnosti; odgađa razne nesreće i bolesti, gasi kabursku vatru i patnju… Poslanik, a.s, je rekao: „Svaki čovjek je pod zaštitom svoje sadake do momenta kada će Allah, dž.š, presuditi ljudima na Sudnjem danu.” 

zakat

Propisi o davanju zekata

Obavezni postotak zekata se razlikuje shodno različitim vrstama imetka na koji se daje zekat i ovisno od truda, vremena i teškoće koji se utroše prilikom privređivanja. Najveći procenat ili jedna petina (20%) daje se na pronađeno zakopano blago, jer se u tome utrošilo najmanje truda i vremena za privređivanje. Na prihode iz zemlje daje se jedna desetina (10%) ako se određena kultura na koju se daje zekat prilikom uzgoja ne mora zalijevati. Ako se zalijeva (time je teškoća privređivanja veća), onda je postotak zekata manji i iznosi pola desetine, tj. 5%. A ako se radi samo o zaradi, onda je zekat još upola manji i iznosi četvrtinu desetine, tj. 2.5%, što je procenat koji se daje na novac, zlato, srebro i sl.
Razlikuje se količina nisaba (određena količina na koju se obavezno daje zekat) kod različitih vrsta imetka.
Zekat je obavezan na slijedeće vrste imetka: novac, zlato, srebro i razne vrste vrijedonosnih papira i dionica; rudno blago i pronađeno zakopano blago koje se vadi iz zemlje; voće i poljoprivredne kulture koje se mogu čuvati i skladištiti a koriste se u ljudskoj ishrani; trgovačka roba, stoka koja je na ispaši a pripada vrsti en’am, tj. deve, krave, (bivoli) i ovce (koze) .
Po pretežnom mišljenju nekih pravnih škola ne mora se davati zekat na :

  1. konje, mazge, magarad, ptice u zraku, ribe u vodi i divljač na zemlji,
  2. imetak koji nije dostigao količinu nisaba,
  3. voće i povrće (ali je lijepo dati kao milostinju komšiluku i sirotinji dio toga),
  4. plemenito kamenje, kao što su: smaragdi, safiri, biseri, dijamanti, sitni (koraljni) biseri, topazi itd,
  5. nepokretnu imovinu koja nije za trgovinu kao što su kuće, stanovi, prostirka, namještaj, odjeća, tvornice, auta za prevoz, alati i sredstva za proizvodnju, oružje i druge stvari kojima se služi i koristi, a nisu namijenjene za trgovinu,
  6. uvakufljeni ili zavjetni imetak za razne dobrotvorne svrhe, kao što su: vakufi za sirotinju, džamije, škole, bolnice, prihvatilišta, vojne kasarne i sl,
  7. sredstva i stvari u rukama drugih koji su ih dužni vratiti kao što su: krediti, zalog, pozajmica i sl,
  8. lični nakit žena , (Hanefijska pravna škola, za razliku od većine, smatra da se daje zekat i na lični nakit ).
  9. imetak koji nije još u posjedu vlasnika, kao što je: vjenčani dar žene, oporuka, nasljedstvo, poklon, nadoknada, krvarina i sl,
    Naravno, po svim ovim pitanjima i vrstama imetka nema konsenzusa tako da ponegdje postoje dijametralno suprotna mišljenja kod njihovog pravnog tretmana u različitim pravnim školama Šerijata.

Leave a Reply

avatar
1
  Subscribe  
Notify of